Black Friday: što kupujete popustom?

Black Friday može donijeti nove kupce, promet, vidljivost i dobit. No što tvrtka zapravo dobiva popustom — i što se događa nakon prve kupnje? CONVOCO THINK #002.

Black Friday ima jednu osobinu koju je teško ignorirati: ljudi tada aktivno traže razlog za kupnju. Posjećuju trgovine koje inače ne bi otvorili, uspoređuju proizvode koje prije nisu razmatrali i primjećuju brendove za koje možda nisu ni čuli.

Za tvrtku to može značiti mnogo više od nekoliko dana sniženih cijena. Novi kupci, veći promet, više posjeta web-trgovini, veća prepoznatljivost, oslobođene zalihe i, ako računica to dopušta, veća dobit. Nema razloga pretvarati se da sve to nije vrijedno.

Ali popust ima cijenu i za onoga tko ga nudi. Zato pitanje nije trebate li sudjelovati u Black Fridayu. Zanimljivije je: što zapravo želite dobiti zauzvrat?

Popustom ne prodajemo samo jeftinije. Ponekad kupujemo priliku.

Kad trgovina snizi cijenu, razliku između redovne i akcijske cijene možemo promatrati i kao dio ulaganja u određeni poslovni cilj. Možda želi privući ljude koji je još ne poznaju. Možda želi ubrzati prodaju zaliha. Možda želi povećati ukupnu zaradu kroz znatno veći broj narudžbi. A možda želi da netko prvi put isproba proizvod i kasnije se vrati po redovnoj cijeni.

Sve su to razumni ciljevi. Ali nisu isti. Kampanja osmišljena za rasprodaju zaliha ne mora imati istu računicu kao kampanja kojom novi brend traži prve kupce. Ako ih vrednujemo samo prema ukupnom prihodu, lako ćemo propustiti ono što se zapravo dogodilo.

Popust može biti ulaganje u rast. Ali samo ako znamo što tim ulaganjem pokušavamo postići.

Kupac koji dođe zbog popusta nije nužno loš kupac

Često se kaže da Black Friday privlači „lovce na popuste”. To je točno za dio publike: neki ljudi prate akcije, uspoređuju cijene i kupuju ondje gdje u tom trenutku prolaze najpovoljnije.

No iz toga ne slijedi da su svi takvi kupci loši za poslovanje. Netko može prvi put kupiti upravo zbog povoljne cijene, otkriti kvalitetan proizvod, biti zadovoljan iskustvom i vratiti se. Drugi će kupiti samo jednom. Treći će se vraćati isključivo kada ponovno bude sniženje.

Prva narudžba sama po sebi ne otkriva kojoj skupini kupac pripada. To saznajemo tek kada pogledamo što se događa poslije. Vraćaju li se ljudi? Trebaju li svaki put novi popust? Koliko košta njihovo ponovno privlačenje? Preporučuju li proizvod drugima?

Takva pitanja ne služe osuđivanju kupaca koji žele uštedjeti. Služe razumijevanju vrijednosti kupaca koje kampanja privlači.

Dobar promet može imati lošu računicu

Zamislimo proizvod koji se redovno prodaje za 100 KM, a varijabilni troškovi po komadu iznose 60 KM. Od svake prodaje ostaje 40 KM doprinosa pokriću, prije fiksnih troškova i dobiti.

Na akciji cijenu spustimo za 20 %, na 80 KM. Trošak od 60 KM ne mijenja se, pa doprinos pokriću pada s 40 na 20 KM.

Kupac je uštedio 20 %. Trgovcu je po prodanom komadu ostalo 50 % manje doprinosa pokriću.

U tom jednostavnom primjeru broj prodaja mora se udvostručiti da bi ukupan doprinos pokriću ostao isti, uz pretpostavku da se ostali uvjeti ne mijenjaju. Ako zbog akcije dodatno rastu troškovi oglasa, dostave ili povrata, prag postaje viši.

Ipak, to ne dokazuje da akcija nema smisla. Možda je upravo ta dodatna prodaja otvorila vrata tržištu na kojem tvrtka još nije bila prisutna. Možda je oslobodila skladište. Možda je donijela profitabilne nove kupce. Samo je važno ne brkati te moguće koristi s dobiti ostvarenom na prvoj narudžbi.

Najskuplji popust možda je onaj koji nije ništa promijenio

Postoji još jedna mogućnost koju prometni izvještaj lako sakrije. Što ako smo snizili cijenu kupcu koji je ionako već odlučio kupiti?

U tom slučaju akcija nije nužno stvorila novu potražnju. Dio kupnji možda se samo dogodio ranije, ili uz nižu cijenu nego što bi je kupac inače platio. Zato rekordna prodaja tijekom akcije nije automatski dokaz da je ukupni poslovni rezultat bolji.

Vrijedi usporediti rezultate s uobičajenim razdobljima, gledati doprinos pokriću i troškove te, kada je moguće, pratiti ponašanje novih kupaca nakon prve narudžbe. ROAS može pomoći procijeniti učinak oglašavanja, ali sam po sebi ne pokazuje koliko je tvrtka zaradila ni koliko je prodaja doista dodatna.

Popust otvara vrata. Što kupca dočeka iza njih?

Ako Black Friday promatramo kao priliku da nas ljudi prvi put upoznaju, tada iskustvo kupnje postaje barem jednako važno kao postotak sniženja.

Jasna ponuda, stvarne fotografije, razumljivi uvjeti, jednostavna naplata, pouzdana isporuka i podrška nakon kupnje nisu dodatak akciji. Oni odlučuju hoće li kupac zapamtiti samo nisku cijenu ili i razlog zbog kojeg bi se vratio.

Primjerice, novi proizvod može se ponuditi po posebnoj početnoj cijeni kako bi ga više ljudi isprobalo. To može biti dobra strategija, čak i kada prva prodaja donosi manji iznos. Ali pritom redovna cijena, budući troškovi i uvjeti kupnje moraju ostati jasni. Nije održiva strategija oslanjati se na buduću lojalnost koja još nije potvrđena.

Drugim riječima, akcija može dovesti ljude do nas. Ono što nudimo, način na koji radimo i iskustvo koje ostavljamo daju im razlog da ostanu.

Na kraju, što ste kupili popustom?

Nema jedinstvenog odgovora na pitanje koliki je popust dobar. Za jednu tvrtku uspjeh će biti veća dobit, za drugu nova skupina kupaca, za treću oslobođene zalihe ili veća prisutnost na tržištu. Različiti ciljevi opravdavaju različite odluke, pod uvjetom da poznajemo njihove troškove i granice.

Black Friday može biti izvrstan trenutak za rast. Nije problem ponuditi nižu cijenu. Problem je kada nakon kampanje znamo koliko smo prodali, ali ne znamo što smo time dobili.

Kupac zna što je kupio na popustu. Znate li vi što ste kupili popustom?

Zatražite ponudu